Moore: Obama provjerava vaš mail
Američki predsjednik Barack Obama došao je na vlast prije pet godina uz podršku građana koji su bili umorni od dva rata koje je vodio njegov prethodnik George Bush mlađi, uskraćenih građanskih sloboda i uz želju Amerikanaca za promjenama, navodi agencija Tanjug.
Samo nekoliko dana nakon što je preuzeo predsjedničku funkciju u januaru 2009. godine, Obama je rekao: Transparentnost i vladavina prava bit će mjerila moje vlasti.
Međutim, New York Times, koji važi za liberalno glasilo, sada zaključuje – Obama je pokazao istinitom tvrdnju da će izvršna vlast iskoristiti svaku vlast koju dobije i da će je najvjerovatnije i zloupotrijebiti.
Ovih dana sudbina se paradoksalno poigrala sa Obamom, nakon što je otkriveno da je njegova administracija ne samo nastavila, već i pojačala sistem nadgledanja svih telefonskih i internetskih komunikacija u SAD-u.
Skandal sa špijunskim programom PRISM, kao i skidanje listinga telefonskih poziva preko kompanije Verison, ostavili su liberalnu javnost u šoku, očekujući tako nešto od republikanaca ili nekog političara konzervativnog kova.
Predsjednika Amerike i mjere koje se provode sada, u odnosu na demokrate, više brane upravo republikanci.
Proces ekstradicije Snowdena
Republikanski kongresmen Peter King, koji je i predsjedavajući kongresnog Komiteta za državnu sigurnost, traži da se što prije pokrene proces ekstradicije Edwarda Snowdena, kao i to da mu se sudi u svojstvu lica koje je odalo državnu tajnu.
Obama je podršku dobio i od predsjedavajućeg Kongresa, također republikanca, Johna Boehnera, koji je Snowdena nazvao izdajnikom, rekavši da odavanje podataka o tajnim programa dovodi u opasnost američke građane.
Taj stav podržava i univerzitetski profesor George Mason i analitičar iz Washingtona Richard Kauzlarich, koji za Tanjug kaže da slučaj Snowdena, kao i slučaj WikiLeaksa, kada je vojnik Bradley Manning dostavio povjerljive informacije, predstavljaju „izigravanje povjerenja“ koje su oni dobili od države.
„Ako se oni žele ponašati kao nečasni pojedinci, moraju platiti cijenu pred pravosudnim sistemom. Državna administracija mora štititi građane SAD-a od onih koji bi nas napali koristeći elektronske komunikacije za to“, smatra Kauzlarich.
On ocjenjuje da se u ova dva slučaja ne radi o pitanju prava privatnosti građana, već da su Snowden i Manning samo željeli „15 minuta slave“.
S druge strane liberalna javnost, pa čak ni neki iz Obamine partije, nisu pozitivno dočekali saznanje da Vlada nadzire i kontrolira sve.
Časna stvar
Jedan od najutjecajnijih američkih novinara Dana Milibank u uvodniku Washington Posta kaže da je „uzbunjivač“ Snowden uradio časnu stvar time što je otkrio svoj identitet, dok je vlast, prema njegovim riječima, „nečasno pokušala izbjeći sopstvenu odgovornost“.
„Zvaničnici koji nisu dozvolili javnu debatu o programu nadgledanja sada će morati voditi debatu prema pravilima koje je Snowden nametnuo i neće moći cmizdriti zbog toga“, zaključuje ovaj novinar.
Poznati režiser Michael Moore, koji je na izborima 2008. godine zdušno podržao Obamu, sada glasno kritizira Predsjednika, ocjenjujući da se Amerika vraća u Bushovo doba.
On je na svom Twitter profilu postavio više šaljivih fotografija na kojima američki predsjednik gleda u ekran kompjutera, dodajući tekst „Obama provjerava vaš e-mail“.
Bivša pripadnica Federalnog istražnog biroa (FBI) Colin Rowley, koja je 24 godine provela radeći za ovu američku sigurnosnu agenciju, kaže da je sramno to što je urađeno sa programom PRISM.
„Potpuno je netačan stav da se mi trebamo odlučiti između poštovanja Ustava i jačanja naše sigurnosti. To je i Obama nekada govorio, a sada kaže da ne možemo biti sto posto sigurni ako ne damo državi malo naše privatnosti i naših prava“, kaže Rowley, koja je među prvima govorila o lošem radu službi sigurnosti pred Kongresom nakon napada u septembru 2001. godine.
Krivični postupak
Sve ovo, za sada, ne pogađa previše Obaminu administraciju, pošto se, prema posljednjim informacijama, Ministarstvo pravde SAD-a sprema pokrenuti krivični postupak protiv Snowdena.
Nekadašnjem radniku Nacionalne službe sigurnosti (NSA) Edwardu Snowdenu od početka sedmice se gubi trag, pošto više nije u hotelu u Hong Kongu u kome se nalazio.
Najave iz Moskve da bi se mogao razmotriti njegov zahtjev za azil, kao i mogući odlazak u Kinu, podići će cijelu priču na viši međunarodni nivo i to bi mogla biti nova glavobolja za američkog predsjednika.
Izvor: Agencije AlJazeera