Ustav BiH ne da Albancima u Predsjedništvo

Problemi bi se trebali riješiti provođenjem presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.

U Bosni i Hercegovini žive pripadnici 17 nacionalnih manjina. Albanci spadaju u jednu od najbrojnijih. No, prema Ustavu BiH, ubrajaju se u “ostale”, koji ne mogu biti birani za člana Predsjedništva BiH, ili biti delegati državnog Doma naroda.

To bi se trebalo promijeniti provođenjem presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.

Veći problemi

Iako je podržavaju i smatraju dobrom za sve građane BiH, vjeruju da je prvo potrebno riješiti veće probleme manjina.

Ilirijana Haxhibeqiri-Karabdić prva je žena kardiohirurginja u Bosni i Hercegovini.

Ova Albanka iz Prištine u Sarajevo je došla početkom devedesetih godina prošlog vijeka. Tu je nastavila studij medicine. Danas uspješno liječi bolesti srca na Kliničkom centru.

Bosnu i Hercegovinu, gdje je zasnovala i porodicu, smatra drugom domovinom.

“Ja za svih ovih godina koliko boravim ovdje nisam nikada osjetila nikakvu diksriminaciju time što nisam rođena ovdje. Ali, ne mogu to reći za ostale koji žive ovdje. Možda je sreća da sam se ja fino adaptirala, ali znam da u udruženju Albanaca ima jako puno onih koji, nažalost, ne dobijaju šansu, iako žive ovdje 50 i 60 godina”, govori Haxhibeqiri-Karabdić.

U Bosni i Hercegovini danas živi između 8.000 i 10.000 Albanaca. U svojim klubovima obilježavaju značajne datume, čuvaju knjige na maternjem jeziku, fotografije i druge eksponate.

BiH, za razliku od susjednih zemalja, ne izdvaja ništa za aktivnosti ove zajednice, javlja reporterka Al Jazeere Azalea Džanko. No, sa aspekta životnog standarda, žive kao i svi ostali građani.

“Kad su u pitanju zapošljavanja, onda se tu može osjetiti ta diskriminacija pojedinaca koji su u tom trenutku na pozicijama da odlučuju da li može neko ko je pripadnik jednog manjinskog naroda, ne samo Albanci, doći na neko radno mjesto u državnoj ili općinskoj administraciji”, ističe Muharem Zejnullahu iz Zajednice Albanaca u BiH.

Zato je zapošljavanje Albanaca daleko bitnije od onoga hoće li ih, na primjer, biti u Predsjedništvu BiH, smatra Zejnullahu.

Jednako pravo

No sudska presuda u slučaju Sejdić-Finci nalaže da se i pripadnicima “ostalih” u BiH omogući jednako pravo da se kandidiraju za to mjesto.

“Ako Ustav ne bude usklađen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, onda će doći do preispitivanja članstva Bosne i Hercegovine u Vijeću Evrope”, navodi Mary Ann Hennesey, šefica ureda Vijeća Evrope u BiH.

Građane treba vrednovati prema zaslugama, smatraju Albanci u BiH. Oni su svoje, kažu, mnogo puta potvrdili.

Source: Al Jazeera Balkan